top of page

Hortikultura

Posted December 20, 2023

Hortikultura

hortikultura (lat. hortus: vrt + cultura: obrađivanje).

1. Grana agronomije koja primjenjuje znanstv. spoznaje u intenzivnom uzgoju voćarskih, povrćarskih, cvjećarskih kultura, ukrasnog bilja i vinove loze. Od agronomije se razlikuje u izboru uzgajanih kultura, pri čemu je agronomija usmjerena na tradicionalne ratarske kulture, a hortikultura na tradicionalne vrtne kulture. Danas se, međutim, voćke, vinova loza, povrće i ukrasno bilje uzgajaju i na velikim plantažama pa se razlika s obzirom na veličinu uzgojne površine izgubila. Rasadničarstvo, koje se bavi razmnožavanjem i uzgojem biljaka za komercijalne svrhe, također je dio hortikulture. Krajobrazna (pejsažna) arhitektura, koja je danas posebno zanimanje, djelomično se zasniva na znanstv. spoznajama iz područja hortikulture.

Jedan je od najpoznatijih osnivača znanstv. hortikulture češ. znanstvenik Hans Molisch (1855–1937), prof. anatomije i fiziologije bilja na sveučilištima u Grazu, Pragu i Beču. Njegovo djelo Biljna fiziologija kao teorija vrtlarstva (Pflanzenphysiologie als Theorie der Gartnerei, 1916) smatra se početkom znanstv. pristupa vrtlarskim problemima. Molischove zamisli bile su poticaj znanstvenicima pa je 1929. u Njemačkoj počeo izlaziti časopis Die Gartenbauwissenschaft u kojem su se obrađivali isključivo znanstv. problemi iz područja hortikulture. Na poljoprivr. fakultetima u Europi i SAD-u u to se doba osnivaju odjeli za hortikulturu, a također i niz srednjih poljoprivr. škola dobiva i taj smjer.

Prvo hortikulturno strukovno društvo u svijetu, Kraljevsko hortikulturno društvo, osn. je 1804. u Engleskoj. God. 1903. osn. je Američko hortikulturno društvo, a 1959. Internacionalno hortikulturno društvo s trajnim predstavništvom u Hagu. Društva izdaju mnogobrojna znanstv. i stručna izdanja, promiču suradnju između znanstv. institucija, savjetodavnih službi i industrije, djeluju na izobrazbi javnosti te potiču nac. i internac. interese u području hortikulturnog obrazovanja i znanosti. Gl. su sekcije kroz koje je organiziran rad Internacionalnoga hortikulturnog društva voćarska, povrćarska, vinogradarska sekcija, sekcije za ukrasno bilje, ljekovito i aromatično bilje, korjenasto i gomoljasto bilje, za biotehnologiju, biljne genetske zalihe, nomenklaturu i registraciju, zaštitu bilja, uzgoj u zaštićenom prostoru, supstrate za uzgoj bilja, gospodarenje i upravljanje te urbanu hortikulturu.

Suvremena hortikultura visoko je dohodovna, dinamična gospodarska grana koja znatno utječe na gosp. rast u razvijenim zemljama. Mogućnosti brza prijevoza omogućuju proizvodnju u krajevima koji su udaljeni od središta potrošnje pa potrošači povrća, cvijeća i voća postaju manje ovisni o lokalnim okolnostima proizvodnje u njihovoj zemlji ili regiji. Tako se npr. zemlje glavni proizvođači cvijeća nalaze u Africi, Južnoj Americi i na Dalekom istoku, a središta potrošnje zemlje su s jakom kupovnom moći u Europi, SAD-u i Japanu.

Suvremeni razvoj hortikulture zahtijeva stalno profesionalnu izobrazbu, dobru suradnju znanosti i industrije i razvijenu savjetodavnu službu, koja usko surađuje s proizvođačima i znanstvenicima. Modernizacija proizvodnje i uzgojnih metoda na otvorenom uključuje velike površine pod jednom kulturom, navodnjavanje uzgojnih površina, djelotvornu zaštitu bilja od bolesti i štetnika, gnojidbu, a moderno oplemenjivanje omogućava dobivanje raznolikog sortimenta za različite namjene i uvjete proizvodnje. Uzgoj u zaštićenom prostoru (staklenici i plastenici) u proizvodnji povrća i ukrasnog bilja s pomoću opreme za grijanje i hlađenje daje mogućnost kontrole klimata. U specijaliziranim staklenicima moguća je mehanizacija velikoga dijela uzgojnog procesa. Unutrašnji prijevoz i proizvodnja u velikoj su mjeri računalno kontrolirani i robotizirani. Nove hidroponske tehnologije (→ hidropon) proizvodnje u povrćarstvu i cvjećarstvu uključuju uzgoj na inertnim supstratima (kamena vuna, glinene granule ili sl.) i obuhvaćaju potpunu kontrolu nad medijem za uzgoj u pogledu prehrane bilja i zdravstvenoga stanja supstrata. Sve se više u svijetu postavljaju zahtjevi za razvojem hortikulture na principima održivog razvoja, koji je usmjeren na ekološke proizvodne sustave, gdje se na minimum svodi onečišćenje i sprječava negativni popratni utjecaj na okoliš.

Hortikultura u Hrvatskoj. U Zagrebu je 1932. osn. Hortikulturno društvo radi promicanja hortikulture u svim njezinim granama, održavanja stručnih predavanja te izdavanja stručnih publikacija. Glasilo hortikulturnog udruženja Hortikultura počeo je izlaziti 1934. Početak visokoškolske izobrazbe iz hortikulture u Hrvatskoj vezan je uz prof. Zdravka Arnolda, a kada je na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu 1938. osn. Zavod za vrtlarstvo, on je bio njegov prvi predstojnik i predavao hortikulturu.

Hortikultura se u Hrvatskoj odlikuje stoljetnom tradicijom uzgoja u pogodnoj i raznolikoj klimi, koja omogućava proizvodnju velikoga broja raznovrsnih vrsta voćaka, povrća i ukrasnog bilja te kultivara vinove loze. Svjetski su poznata vina specifičnih svojstava dobivena iz izvornih bijelih i crnih vinskih sorta primorske Hrvatske. Unatoč činjenici da su Hrvati osnivači kalifornijskog voćarstva, a također su istaknuti vinogradari i vinari u tom području SAD-a, hortikulturna proizvodnja u Hrvatskoj u usporedbi s europskom i američkom još je uvijek nerazvijena. Danas ona ne zadovoljava domaće potrebe pa je Hrvatska uza sve bogatstvo proizvodnih potencijala uvoznik hortikulturnih proizvoda.

Vrtna umjetnost 

Vrtna arhitektura, oblikovanje vrtova, perivoja i parkova s pomoću zelenila, staza, kipova i manjih građevnih zahvata. Vrtna se umjetnost često naziva i hortikulturom (→ hortikultura), premda ona u užem smislu označuje kulturu uzgoja bilja, poglavito cvijeća, podizanje vrtova uz obiteljske kuće, osmišljavanje cvjetnih uresa grada, a do druge polovice XIX. st. ozelenjivanje gradskih prostora (tzv. gradsko zelenilo), koje ima ekološko i rekreativno značenje. Premda se pojmovi vrt, perivoj i park mogu rabiti kao istoznačnice, oni imaju i različita značenja pa su otuda moguće i razlike između vrtne, parkovne i pejzažne umjetnosti ili arhitekture. Vrtom se najčešće naziva prostor koji je usko vezan uz arhitektonski objekt (vila, dvorac, palača) te ga uljepšava i funkcionalno i estetski nadopunjuje. Park je mnogo veći od vrta, što omogućuje znatnu zastupljenost drveća, raznolikost sadržaja i objekata. – Vrtna umjetnost u Hrvatskoj razvijala se istodobno s europskom i pod njezinim utjecajem. Prisutna je od rimskog doba (Veli Brijun), a najvrjednija su ostvarenja dubrovački renesansni vrtovi (Gučetićev ljetnikovac u Trstenom), romantičarski perivoj Maksimir u Zagrebu te perivoji uz dvorce sjeverne Hrvatske, a u XX. st. Krešimirov park u Zagrebu C. Jegliča (1937).

simsir-puspan-buxus-rasadnik-ukrasno-bil
unnamed.jpg
ccd.jpg
ideje-za-uredjenje-dvorista-.jpg
slid2.jpg

Zimzeleno drveće i grmlje

Zadržavaju lišće tijekom svih godišnjih doba, a trajnost lišća može varirati od nekoliko mjeseci (biljka zamjenjuje stare listove novima) pa do cijelog desetljeća. U vrtlarstvu se koriste za pozicije koje treba trajno ozeleniti, kao što su bordure i živice ili druge vizualne barijere, te zbog cvatnje, ugodnih mirisa i lijepe forme.
Primjeri: božikovina, šimšir, kurika, rododendron, velecvjetna magnolija, crnika, eukaliptus, lovor…

Listopadno drveće i grmlje

Biljke koje tijekom zime izgube lisnatu masu. Njihova je hortikulturna vrijednost u promjenama boje lišća tijekom godišnjih doba, bogatstvu cvatnje i nerijetko neobičnoj teksturi i boji kore debla ili grana.
Primjeri: crvenolisni i japanski javor, japanski javor, ukrasni drijen, himalajska breza, tulipanovac, magnolija, ukrasna trešnja, lipa, očenašica, nar, pajasmin, vrtni hibiskus, hortenzija, ruža, jorgovan, vajgelija.

Palme i egzote

Palme su biljke koje na drvolikom nerazgranatom deblu nose čuperastu krošnju lepezastih ili perastih listova. Iako porijeklom uglavnom iz tropskih i suptropskih krajeva, osim niske žumare koja je mediteranskog porijekla, te su se biljke udomaćile u našem obalnom području, a vrlo su atraktivne i u ukrasnim posudama te važne za uređenje interijera.

Primjeri: niska žumara, kordilina, bucija, cikas, dasilirion, kanarska datulja, novozelandski lan, rajska ptica, visoka žumara, meksička lepezasta palma, juka.

Četinjače

To su uglavnom zimzelene biljke, iako postoje vrste koje su listopadne, a listovi su im uglavnom igličasti. U vrtlarstvu su posebno lijepe kombinacije četinjača različitih oblika i boja, koje vrt uljepšavaju tijekom cijele godine, a osobito do izražaja dolaze zimi i u rano proljeće u kombinaciji s trajnicama.

Primjeri: kavkaska i koloradska jela, žalobni himalajski cedar, srebrni atlantski cedar, pačempres, lejlandski pačempres, ginko, borovica, Pančićeva omorika, plava bodljikava smreka, pinija, crni i planinski bor, tisa, tuja, gigantska i patuljasta tuja…

Trajnice i lukovičasto bilje

Biljke kojima su nadzemni dijelovi jednogodišnji, a podzemni trajni. Pravilnom kombinacijom perena osigurat će se sezonska zanimljivost i stalan kolorit u vrtu.

Primjeri biljaka koje vole sunce: lavanda, livadna kadulja, majčina dušica, gazanija, žednjak, afrički ljiljan, kokotić, graničica, zvjezdan i pupavica.

Primjeri biljaka koje vole sjenu: kavkaska potočnica, bergenija, perunika, hosta, kukurijek i astilba.

Ukrasne trave, paprati i bambusi

Ukrasne trave i paprati također se ubrajaju u trajnice, a njihov oblik i vizualni dojam koji ostavljaju u prostoru nadoknadit će nedostatak kolorita.

Primjeri: kineski rogoz, pampas trava, plava vlasulja, crni i streličasti bambus, zlatna zob, šumska i slatka paprat

Voćke

Spomenut cemo samo neke voćke koje se sade kao ukrasne biljke zbog svoga lijepog lišća, skulpturalne forme i opojnog mirisa. Ipak, sve vrste voćaka jako će se lijepo pravilnim pozicioniranjem i oblikovanjem uklopiti u bilo koji vrt.

Primjeri: kivi, limun, kumkvat, maslina.

Kaktusi i sekulenti

To su biljke bez listova, s mesnatim stabljikama punim soka, prilago ene vrucim podnebljima, a odlikuje ih bogatstvo oblika i tekstura. Izbor vrsta ovisi o klimi, tako da vecinu kaktusa i sukulenata nalazimo u vrtovima naših južnih obalnih područja. Osim toga, kaktusi i sukulenti osobito su pogodni za sadnju u ukrasne posude, a žednjaci su nezamjenjiv pokrov mnogih krovnih vrtova.

Primjeri: prava aloa, agava, cereus, cupavac, eševerija, mljecika, trnoviti ehinokaktus, krasula, žednjak.

Močvarne i vodene biljke

Prilagođene su životu u vodi. Primjeri: lopoč, zlatica, močvarna perunika, žuti lokvanj.

Što gdje uspijeva:

Istra i Kvarner
maslina, hrast medunac, lavanda, erigeron, visoka žumara, velecvjetna magnolija, kamelija, himalajski cedar, lemprika, zvjezdasti jasmin.

Gorski kotar
kavkaska jela, crveni javor, planinski lovor, snježne grude, hrastolisna hortenzija, kozokrvina, božur, alpski pakujac, majcina dušica.

Lika
zlatna stupasta bukva, Pančićeva omorika, borovica, vrijesak, bujad, astilba, vučjak, planinski ljiljan.

Dalmacija i jug Hrvatske
crnika, murva, niska žumara, mirta, brnistra, perunika, lovor, lavanda, puzajući ružmarin, afrička ljubičica, mimoza, kanarska datulja, naranča, piramidalni čempres, patuljasti tobirovac, koralj, afrički ljiljan, cerošpanja.

Zagreb i okolica

magnolija, ukrasna trešnja, koloradska jela, pačempres, bijela topola, grab, lovorvišnja, vrtna mirta, hortenzija, stupasta tisa, bekovina.

Sjeverna Hrvatska
lipa, ariš, ukrasni slak, zlatna kiša, bazga, jorgovan, pajasmin, graničica, uresnica, cinija.

Slavonija
crveni hrast, žalobna vrba, močvarni taksodij, pampas trava, šarenolisna svibovina, ljetni jorgovan, ukrasni sljez, suncokret.

fjh.jpg
cvijece22-880x495.jpg

U vrijeme kada se moderni domovi mjere u desetinama kvadrata, imati dvorište u urbanoj sredini u sklopu doma je luksuz. Dvorište znači vlastiti kutak prostora na otvorenom, komadić prirode u domu, potencijalnu bašta za uzgoj voća i povrća, te sjajnu igraonica na otvorenom za klince.

Ali, da biste uživali u čarima dvorišta, trebate voditi računa o njemu, odnosno urediti ga i redovno održavati.
Prije nego što vam predstavimo naše ideje za uređenje dvorišta napomenućemo da je osnova lijepog vanjskog prostora zelenilo, odnosno travnjak. Zdrav, kvalitetan i održavan travnjak je vrijedniji od svake dekoracije.

To je prirodni tepih po kojem možete hodati bosi, na kojem se djeca mogu igrati, prekrivač koji će vam dobro doći kada su velike vrućine i padavine. Pored travnjaka, osnovni ili podrazumijevani elementi za uređenje dvorišta su po mogućnosti drveće i cvijeće.

Kako urediti dvorište

Vaše dvorište bi trebalo biti ogledalo vaše kreativnosti i to ćete ostvariti ako imate želju da od njega stvoriti vanjsku oazu za uživanje, a ne tek običnu livadicu na kojoj raste samoniklo bilje.
Prije nego što počnete razmišljati kako urediti dvorište morate imati na umu neke osnovne smjernice kako biste kreirali prostor u skladu sa okruženjem.

 

Zapravo, za lijep dizajn vrta vam nisu potrebne skupe hortikulturne usluge, nego konkretne ideje za uređenje dvorišta i da se pridržavate osnovnog jednostavnog „vrtlarskog pravila“ – razmislite prije nego što išta posadite i sagradite.

Planirajte sadnju biljaka i gradnju dodatnih elemenata, i neka budu u skladu sa kućom kako biste dobili kohezivnu i funkcionalnu cjelinu.

Odredite svrhu dvorišta

Prije nego što krenete u realizaciju svojih ideja za uređenje dvorišta razmislite za šta će taj prostor biti korišten. Definište da li ga želite urediti kako bi kuća izgledala ljepše? Hoćete li u dvorištu primati goste, organizovati roštilje, žurke i okupljanja? Da li ćete postavljati igračke za djecu i da li će im biti ugodno da se igraju u tom okruženju?

Ideje za uređenje dvorišta realizujte ako znate da ćete imati dovoljno zaštite od buke, sunca, pogleda s ulice, te dovoljno vremena za održavanje dvorišta? Dakle, budite realni i dvorište sređujte u skladu sa tim koliko ćete ga zaista koristiti.

Kako izabrati biljke za dvorište

Kao što smo napomenuli, ukoliko želite imati lijepo i funkcionalno dvorište morate ga održavati, što za pomenute biljke znači brigu o zemljištu, sadnju, košenje trave, prihranu i orezivanje drveća i cvijeća. Biljke prilagodite prostoru, pošto one su te koje na kraju definišu izgled vrta.

Na primjer, ako imate malo dvorište, najbolje je birati patuljasta stabla drveća i voćki. Prema obliku krošnji razlikujemo okrugla, stubasta i pendulasta drveće, kao i drveće neformalnih oblika.

Biljke stubastih krošnji sadite na ćoškove koje na taj način vrtu daju mekši, zaobljeniji izgled. Pendulaste vrste najbolje je smjestiti na ulaz u kuću, a odlično se uklapaju i u kamenjare.

 

Ukoliko imate dvorište veće kvadrature, pomenuto drveće neformalnih oblika možete posaditi uz ivice, ali da je dva do tri metra od ograde. Drvećem možete napraviti i zaštitu od buke i neželjenih pogleda, a to možete postići sadnjom drveća koja ima raskošne krošnje.

Kako izabrati biljke za dvorište zavisi i od stila gradnje kuće, na primjer, dvorišta u sklopu modernih kuća su uglavnom minimalističkog stila, a njihovu monotoniju razbijaju maštovito oblikovani topiariji i poneka trajnica jakih boja.

Cvijeće birate prema osunčanosti vrta, kvaliteti zemljišta i obimu brige koju zahtijeva. Ako vam je vrtlarstvo hobi, mogućnosti za uzgoj najrazličitijih vrsta ukrasnih biljaka su ogromne, ali čak i ako nemate puno vremena za brigu o cvijeću imate dobar izbor trajnica koje trebaju minimum brige.

Kada izaberete vrste biljaka za dvorište i rasporedite ih, sadnja može početi kada to vremenski uslovi dopuste, dakle nadajmo se već početkom marta.

Kreativne ideje za uređenje dvorišta

No, ukoliko izgled dvorišta u kojem je glavni ukras poneko drvo i gredica cvijeća smatrate odveć zastarjelim ili prejednostavnim onda trebate kreativne ideje za uređenje dvorišta. Kreativnost u uređenju već neko vrijeme poistovjećujemo sa pojmom uradi sam, odnosno sa idejama recikliranja, kreiranja i stvaranja novih predmeta koristeći neke stare, pohabane u druge svrhe korištene stvari.

Taj trend nije zaobišao ni dvorišta, pa možemo reći da su upravo najčešće tražene kreativne ideje za preradu nekih starih stvari koje će postati ukras dvorišta. Za takve projekte ne trebate dosta novca, sami ćete izrađivati ukrase tako da ćete ih raditi u skladu sa onim što se vama dopada i što smatrate lijepim, što samo po sebi garantuje unikatnost.

Stari namještaj za sadnju biljaka

Ponovna upotreba starog namještaja je toliko uobičajna da se više ne bi trebala nazivati trendom. Obnovljeni namještaj se koristi u opremanju domova, ugostiteljskih objekata, javnih prostora pa što ne bi i u uređenju dvorišta?!

 

Na primjer, ukoliko imate stari ladičar za kojeg nema mjesta u domu, ladice mu napunite zemljom i posadite biljke. Ovakva ideja je posebno dobrodošla za dvorišta koja nemaju veliku kvadraturu, te u jednom starom komadu namještaja možete posaditi mnoštvo različitih biljaka.

Osim starog namještaja za sadnju biljaka u tu namjenu možete koristiti i stare stolice, posuđe, torbe…sve u što se može posaditi cvijeće.

Kako napraviti saksije za dvorište pročitajte ovdje.

Vertikalni vrtovi u dvorištu

Vertikalni vrtovi u dvorištu još su jedan trend koji je dobio snažan zamah u hortikulturi i arhitekturi. Njihova popularnost je dodatno skočila projektima kojima je zelenilo vraćeno u urbane sredine, poput tornjeva u Milanu čija je fasada u potpunosti prekrivena biljem.

Čak neke evropske zemlje donose zakone kojima se ova vrsta zelenila mora postavljati na nove nebodere.

 

Međutim, vertikalni vrtovi nisu popularni samo u savremenoj arhitekturi, nego i u običnim dvorištima. Pogodni su ako želite gajiti različite biljke na malom prostoru, poput začina. Kakav god da vertiklani vrt izaberete dvorište će biti zanimljivije i kreativnije.

Kreativne ideje za uređenje dvorišta u vidu vertikalnog vrta možete realizovati na žičanoj, betonskoj, drvenoj ogradi, te saditi biljke u platnene posude, plastične flaše, mini drvene kontejnere ili pak u viseće saksije.

Gredica cvijeća koja se ističe

Umjesto nasumično posađenog cvijeća, kad god možete, cvijeće sadite u gredice koje će se isticati. Ljudi obično gredice prave oko staze, prilaza u kuću, pored balkona ili ivica dvorišta.

Ali, ako imate visoko stablo u dvorištu naš prijedlog je da napravite gredicu oko stabla, tako ćete istaći i njega i gredicu. Ovo je zapravo stara ideja za uređenje dvorišta koje se još uvijek može vidjeti u italijanskim i francuskim dvorskim parkovima.


Oko visokih stabala trava sporije raste a njeno košenje je teže. Ako posadite, na primjer trajnice, zbog kojih ćete prihranjivati zemljište i redovnije zalijevati, to će odgovarati i stablu.

Zemlju oko stabla ćete prvo prekopati, ako je tvrda dodaćete novi sloj zemlje, ukloniti korijenje, busjenove trave i po potrebi dodati kompost. U zavisnosti od hlada koje stvara krošnja drveta birajte biljke kojima ta količina hlada,odnosno sunca odgovara. Grupišite jednu ili nekoliko vrsta trajnica, a čak i one koje ne cvjetaju izgledaće ljepše u takvoj gredici koja se ističe.

Mini jezerce u dvorištu

Vodeni elementi u dvorištu nikad ne izlaze iz trenda, što zbog svog dekorativnog, što zbog funkcionalnog efekta. Bazeni, prirodna jezera i fontane zahtijevaju veća dvorišta i značajno ulaganje novca, te angažman stručnjaka. Ali nemojte da vas nedostatak budžeta ili prostora obeshrabri, mini jezerce u dvorištu možete napraviti i sami.

Kako napraviti mini jezerce

Da biste napravili mini jezerceu dvorištu potrebna vam je stara guma, najbolje traktorska čija je veličina idealna za mini vodeni element u dvorištu.


1. Prvo morate iskopati rupu u zemlji u koju ćete staviti gumu, a neka oko gume ostane malo praznog prostora.
2. Potom stavljate plastičnu foliju u gumu, koja mora biti bez rupica ili poderotina kako voda ne iscurila odmah, a viškove folije stavljate u prostor između gume i zemlje.
3. Na dno jezerceta pažljivo poredajte šljunak kako se ne bi vidjela folija, dok ćete na ivice gume staviti neke veće komade kamenja.

4. Potom stavite fontansku pumpu sa mlaznicom zahvaljujući kojoj ćete imati i vodoskok.
5. Zatim ga napunite vodom koja će prvo biti mutna, ali će se razbistriti.
5. Na ivice gume/jezerceta poredajte ukrasni kamen kojim ćete sakriti i kabl od pumpe. Dodatno ga ukrasite biljkama i drugim ukrasima.

Uređenje dvorišta u etno stilu

Popularizacija etno sela i ruralnog turizma nametnula je i trend ideja uređenja dvorišta u etno stilu. Ovakvo dvorište je istinska oaza vanjskog prostora, posebno ako se nalazi u okruženju čistog vazduha i netaknute prirode. Međutim, nije nužno da dvorište bude u seoskom okruženju da bi bilo uređeno u etno stilu.


Etno stil podrazumijeva upotrebu tradicionalnih materijala i predmeta, rukotvorina i starinskih dekoracija. Konkretno, na našem podneblju, to znači re-kreiranje dvorišta u kojima su odrastali naše bake i djedovi.
Ukoliko želite dvorište u etno stilu podrazumijeva se da koristite prirodne materijale poput drva i kamena za dvorišni namještaj, staze i ogradu.

Dekoracije vrta pravite od starih, vintage predmeta kao na primjer: stari bicikli na koji ćete smjestiti saksiju sa šarenim cvijećem, potom radna kolica, konjska zaprega, drvena burad, fenjeri, saksije će biti od terakote, a umjesto fontane kao centralni ukras neka bude replika bunara. Trava mora biti uredna, a cvijeće jednostavno i šareno.

Elemente za uređenje dvorišta u etno stilu najprije ćete naći ako u nekom selu potražite starinske predmete koji su u seoskim domaćinstvima višak, te ih sami sredite, ofarbate i pretvorite u zanimljive dekoracije.

Ukrasne trave za dvorišta

Kreativne ideje za uređenje dvorišta mogu biti i dekorativne biljke poput ukrasne trave. Iako bi osnov svakog dvorišta trebao biti zeleni, blanket travnjak to ne znači da ne možemo koristiti i ostale vrste trava za dekoraciju vrta.

One su často i pogodnije vrste bilja od cvijeća, jer su tolerantnije na sušu, pa samim tim spadaju u one vrste biljaka kojima ne treba previše brige.

Takođe, ukrasne trave za dvorišta mogu oživjeti vrt u jesen ili zimi kada cvijeće ne cvjeta. Posebno se ističu u kombinaciji sa biljkama niskog rasta, a stvaraju efekat dinamičnog okruženja. Ukrasne trave visokog rasta mogu pružiti dodatnu funkciju ograde.

Ukrasna Plava trava

 

Jedna od najljepših i najčešće korištenih ukrasnih trava, koja oduševljava bojom koja varira od plave, preko zelene do sivkaste. Plava trava treba osunčano, dobro drenirano zemljište, a možete je pustiti da u žbunovima potpuno prekrije tlo ili saditi u saksije i šišanjem oblikovati, te kombinovati sa drugim cvijećem.

Pampas trava

 

Možda i najdekorativnija vrsta trave je pampas trava kojoj početkom jeseni dramatično cvjetaju metlasti klasovi u raznim bojama. Ako u dvorištu imate dovoljno osunčanog mjesta, ova vrsta trave vam može poslužiti čak i kao vrsta ograde jer može narasti do 2,5 metara. Posebno će se isticati zimi.

Ukrasna trava Crvena Imperata

 

Mada po boji njenih listova ne bi rekli da je vrsta trave, Imperata cylindrica je ukrasna trava koja klasa na jesen. Nazivaju je i Red Baron (Crveni baron), a ako odlučite da je posadite birajte osunčano ili polusjenovito mjesto.

Purpurna ljubav

 

Ukrasna trava purpurna ljubav često se može vidjeti pored fontana i jezera. Idealna je za prostrana dvorišta u kojima se može kombinovati sa drugim ukrasnim travama i cvijećem. Nezahtjevna je za održavanje i dekorativna tokom cijele godine. Ovo je sjajna dekorativna biljka koja će biti primjećena u svakom vrtu.

Dekorativna Kareks trava

 

Ovo je busjenasta vrsta ukrasne trave koja ipak traži vlage. Ima dekorativne zeleno-žute listove, a cvjeta tokom aprila i maja.

Staze za dvorišta

Ideje za uređenje dvorišta bi trebale podrazumjevati i funkiconalne elemente, ne samo dekorativne, a takve su upravo staze za dvorišta. One nam pomažu da čuvamo travnjak, daju dinamiku vrtnom prostoru, a ako su napravljene na kreativan i jedinstven način mogu biti fokusna dekoracija u dvorištu.

Naročito su dekorativne takozvane mozaik staze koje pravite tako što koristite materijal iz mnoštva dijelova različitih oblika, veličina i boja. Još jedna dobra stvar kod staza za dvorišta je što nije potreban angažman stručnjaka, uz par savjeta i malo rada stazu za dvorište možete napraviti i sami.

Kako napraviti stazu za dvorište

 

Iako se detalji razlikuju u zavisnosti od materijala koji koristite, način pravljenja staza je skoro pa univerzalan, jednostavan i zahtijeva tek par koraka. U narednih osam koraka saznajte kako napraviti vrtnu stazu.

  • Prvi korak je da obilježite teren na kojem želite stazu za dvorište, a da biste bili precizni koristite konopac koji ćete zabiti u zemlju pomoću kolčića.

  • Drugi korak je da iskopate zemlju. Iskopajte onoliko koliko su visoki elementi koje postavljate (na primjer, ako pravite od cigle, onda će to biti 10-ak cm – visina cigle), plus dodatnih 4-5 cm koliko ćete postaviti pijeska.

  • Kada iskopate zemlju dobro je nabijte nabijačem za zemlju.

  • Potom postavite foliju ili najlon za vrtnu stazu koji možete kupiti u vrtnim centrima. Ona će spriječiti izbijanje korova. Možete probušiti rupice kako ne bi zadržavala vodu.

  • Potom naspite pijesak, te ga uz pomoć letvice poravnajte.

  • Sljedeći korak je postavljanje primarnog materijala: kamenih ploča, impregniranog drveta, cigle…koje je potrebno dobro učvrstiti u podlogu u visini iskopane rupe. Koristite libelu ili neki drugi pomoći alat kako biste osigurali da staza bude ravna.

  • Između elemenata naspite dodatni pijesak, šljunak ili zemlju kako biste popunili praznine.

  • Stazu možete dodatno oivčiti kamenom, gredicama cvijeća ili posaditi travu.

Staza za dvorište od kamenih ploča

 

Ukoliko imate mogućnost da nabavite kamene ploče za vrtnu stazu znajte da ćete imati zanimljivu, prirodnu i jedinstvenu stazu. Ono što je čini jedinstvenom su kamene ploče koje će biti nejednakih oblika.

Postavljate ih po iznad opisanom redoslijedu, s tim što ćete, kada postavite kamene ploče, pomiješati iskopanu zemlju sa malo pijeska i posuti oko ploča. Biće potrebno malo vremena da izraste trava ali vrijedi čekati.

Staza za dvorište od šljunka

 

Za vrtnu stazu od šljunka nikako nemojte preskakati foliju na koju ćete posuti pijesak, pa šljunak. Oivčite je većim komadima kamena. Ako želite vijugavu vrtnu stazu onda je ovo vrsta kojom ćete to najlakše postići.

Staza za dvorište od cigle

 

Cigla je jeftina i možete je lako nabaviti, te je pogodna za pravljenje većih vrtnih staza, kao i staza zanimljivih oblika. U tom slučaju, moraćete uložiti trud i preciznost, kako biste postigli ravnu i čvrstu stazu. Ako vam ostane prostora između cigli kada ih posložite popunite ga pijeskom.

Kombinovana staza za dvorište od šljunka i cigle

 

Neformalnija i jednostavnija za izradu je vrtna staza od šljunka i cigle koju možete slagati u različite oblike.

Staza za dvorište od drveta

 

Drvo je prirodni materijal od čijeg je otpada moguće izraditi odlične drvene staze u dvorištu. Za tu namjenu možete koristiti oblutke od drvene građe, manje panjeve ili letvice. Kod ove vrste staza glavni materijal je potrebno prethodno zaštiti kako bi duže potrajao. To možete uraditi tako da zagrijete laneno ulje, četkicom premažete drvene oblutke ili letvice te ostavite da se dobro osuše.

Stazu postavljajte na gore opisani način i znajte da drvena građa ne bi trebala dodirivati zemlju kako ne bi povukla vlagu. Komade drvene građe slažite što bliže jedan drugom, posebno ako su obluci manji. Prostor između popunite pijeskom, šljunkom ili glinom.

Posted December 20, 2023

Posted December 20, 2023

vrtna-staza-u-dvoristu-.jpg
sadnja1.jpg
sadnja voćaka.jpg

Sadnja drveća

Oni koji žele uljepšati vrt pomoću listopadnog i zimzelenog drveća obavezno ih moraju posaditi u rujnu. Za zimzeleno drveće i grmlje osobito je važno osigurati da se korijenje može dovoljno dobro razvijati u toplom tlu da bi lišće bilo adekvatno opskrbljeno vodom tijekom zime.

Prilikom odabira drveta ili grma obratite pozornost na uvjete na mjestu sadnje. Na primjer, voćke zahtijevaju humusom bogatu, duboku i rahlu vrtnu zemlju koja mora biti vlažna, ali ne i mokra. Područja na kojima postoji mogućnost od smrzavanja nisu najprikladnija. Faktor odabira mora biti i konačna veličina potpuno odraslog drveta ili grma.
Da biste pravilno posadili voćku, iskopana rupa za sadnju mora biti dvostruko šira od korijenja. Nakon što rastresete stisnuto korijenje, možete umetnuti stablo u rupu. Mjesto cijepljenja mora biti oko 10 centimetara iznad tla.

Sadnja biljke
Stavite biljku s golim korijenom u jamu veličine vreće u kojoj je bila ta biljka, tako da korijenje sjedne na rahlu zemlju, na dno, onda vratite zemlju natrag. Ne saditi duboko, ni u kom slučaju dublje nego što je vreća u kojoj je bila isporučena biljka. Izuzetak su ruže i maline.
Biljke u tegli ili kontejneru izvade se iz tegle sa zemljom i stave u jamu veličine te tegle, ali ne dublje nego što je tegla i zatrpaju zemljom. Zemlju lagano pritisnemo rukama, nikako ne stati cijelom težinom, jer dolazi do prejakog zbijanja. Nakon toga biljku obilno zalijte vodom da se zemlja slegne. Oko jame gdje je posađena biljka treba iskopati kanal po kojem se zalijeva biljka.

Početno gnojenje
Ako želite gnojiti ili ako kvaliteta tla nije dobra, pomiješajte zemlju koju ste iskopali s boljom rahlom zemljom, s dobrim biljnim supstratom ili sa starim i dobro prerađenim kompostom. Zbijenu zemlju i zemlju loše kvalitete potrebno je potpuno izmijeniti. Svježi stajski gnoj ili organska gnojiva ne smiju nikako doći u direktan kontakt s korijenjem. Oko posađene biljke može se staviti 10 cm debeli sloj pokošene trave, kravljeg gnoja i malčirano granje.

Drveće s velikim listovima uspijeva dobro na polu-sjenotivim mjestima, gdje nije izloženo snažnom vjetru i jakom suncu. Kod drveća koje sadimo na padini, moramo znati da će osjetljivo drveće bolje uspijevati na sredini nego na vrhu ili u dnu padine. Drveće ne smije stajati preblizu zidova ili zgrada, jer tamo trpi pomanjkanje vode i svjetlosti. Osim toga, snažno korijenje drveća može oštetiti cijevi i temelje. Osjetljive vrste pak treba posaditi ispred toplog, osunčanog zida, gdje dobiju više topline i tako uspijevaju i u krajevima u kojima to inače nije moguće.

Dvije su osnovne vrste sadnica za presađivanje drveća:
- sadnice s golim korijenom
- sadnice s korijenskom grudom (u “kontejneru” – ovitku ili loncu)
Sadnja sadnica golog korijena (iščupana, izvađena sadnica; pri sadnji na korijenu nema busena zemlje koji obavija korijen)

Prednosti:
- zapravo je riječ o 1- do 3-godišnjoj mladici bilo kojeg stabla pažljivo izvađenog iz zemlje (sa što više neoštećenog korijenja!)
- lako se prenosi i transportira (iako je potreban oprez jer se sadica golog korijena razmjerno brzo isušuje)
- mogu se pronaći u prirodi i izabrati prema veličini i razvijenosti krošnje
- povoljne cijene u rasadnicima (povoljnije u odnosu na kontejnerske!)

Nedostaci:
- sadnja je moguća samo u toplom dijelu jeseni te u proljeće do kraja ožujka
- potreban je oprez pri rukovanju i dobra zaštita korijena od smrzavanja i isušivanja
- potrebna je veća količina kvalitetne sadne smjese (rahla zemlja, treset, humus…) te oprezno raspoređivanje korijena u rupi za sadnju

Sadnja sadnica s korijenskom grudom (sadnice uzgojene u plastičnim ili drugim vrstama posuda /kontejnera/vreća unutar kojeg se razvio kompletan korijenov sustav koji se u cijelosti prenosi pri sadnji.)

Prednosti:
- može se saditi gotovo tijekom cijele godine
- minimalna oštećenja korijena, i značajno lakše primanje stabla na novoj lokaciji (ipak, i ovakva sadnica treba iste uvjete na novoj lokaciji kao i sadnica gologa korijena)
- omogućuje lakše skladištenje, odgađanje sadnje i sveukupno manju skrb prije sadnje

Nedostaci:
- ponekad kontejneri mogu sadržavati veću količinu zemlje koja može biti problem u transportu
- visoka cijena nabave (iako to postaje sve manji problem!)
- ograničena ponuda vrsta i sorti

bottom of page